Barba Luka našao put u GradišćeSredinom devedesetih ljet je Hrvatsko kulturno društvo adaptiralo neke animirane filme zagrebačke škole crtanog filma za gradišćanske prilike. Izdali su VHS videokazete s pustolovinami genijalnoga izumitelja profesora Baltazara i mornara Barba Luke, ki živi s mačkurom Mijaukošem na maljuckom otoku u Sredozemnom morju i čuva svitionik.
The Postman rang 22 timesVon Martini bis Nikolo 1993 bekommt der Landeshautpmann des Burgenlandes Karl Stix jeden Tag einen Brief. Absender sind 22 Autor:innen aus dem Burgenland, die in mehr oder weniger höflichem Ton ihre Sicht der Dinge darlegen. Die gesammelte Korrespondenz wird später unter dem Titel "Briefe an Stix" im kanica-Verlag publiziert.
Od samoga početka: HollywoodŽurnalisitička svakidašnjica nije svenek laka. Posebno u prvi ljeti televizijskoga tajednika "Dobar dan Hrvati" se je redovito stalo, da iz predvidjenih prinosev ništ nij nastalo. Da dojdu do poželjnoga rezultata, su neke urednice i uredniki korišćavali zvite tehnike, ke su pravoda ponekad bile na rubu legalnosti.
Ein sehr langer KameraschwenkIm Juni 1992 feiert das ORF-Landesstudio Burgenland am Buchgrabenweg in Eisenstadt das 10. Jubiläum. In der Eingangshalle des von Architekt Gustav Peichl entworfenen Gebäudes versammelt sich zu diesem Anlass fast die komplette Belegschaft, um sich dem Publikum zu offenbaren.
Iz Pariza prik Pise ča do ŠopronaPočetkom devedesetih ljet pitao me je Feri Fellinger, jeli bi znao za Paxe napisati ku tu jačku. Predložio sam tri tekste: Kunci, Shopping City Sopron i Ti pa ja. Na snimka moreš čuti Paxe s "Kunci", a Turbokrowodi sviraju "Shopping City Sopron". Od trete pjesme “Ti pa ja pa ja pa Ti”, ka je bila posebno mišljena za dvi tada nove jačkarice Paxov, sestre Karin i Kristinu Gregorić, je sačuvana demo-verzija na audio-kazeti.
Gladiti za Hrvatsku25. junija 1991. ljeta zaključile su Hrvatska i Slovenija da ćedu istupiti iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i su proglasile svoju samostalnost. Neke države medjunarodne zajednice - tako i Republika Austrija - priznale su suverenitet obadvih držav sedam misec kašnje, u januaru 1992. ljeta.
Einer, der unsere Sprache sprichtEine meiner ersten Reportagen führt mich im Juni 1991 nach Rust. Knapp vor den Burgenländischen Landtagswahlen gastiert der FPÖ-Obmann und Kärntner Landeshauptmann Jörg Haider in der Freistadt am Neusiedlersee, um seinen Parteifreunden im Wahlkampf Schützenhilfe zu leisten.
Im nicht ganz so guten MittelfeldZu Beginn der Neunziger Jahre haben auch die Optimisten den Glauben daran verloren, dass die österreichische Politik den Kroaten im Burgenland substantielle Zugeständnisse machen wird. Die der Volksgruppe im Staatsvertrag von 1955 zuerkannten Rechte sind nicht einmal ansatzweise erfüllt, eine Änderung der Situation nicht absehbar.
Rechte dürfen nicht ausartenWas wissen Sie über die Burgenländischen Kroaten? Diese Frage stelle ich im Spätherbst 1989 Passanten in der Wiener Innenstadt und in Eisenstadt. Aus den mit Sicherheit repräsentativen Antworten bastle ich ein Ö1-Spezial, das unter dem Titel “Gusla mi se j´potrla” am 8. Dezember 1989 ausgestrahlt wird.
Početak i konac Yugo-rocka u Staroj školiU augustu 1989. ljeta me je Kulturna zadruga KUGA pozvala, da u renoviranoj Staroj školi u Velikom Borištofu predstavim nove hite iz stare domovine. Dvi sezone po štartu omladinske radijske emisije "Nema problema" sam rado iskoristio priliku da izvidim kako mlada publika reagira na pojedine bende.
Die Farben des Regenbogens“Kanica - Der Regenbogen" heißt der Verlag, den ich gemeinsam mit Gerhard Emrich und Jurica Csenar 1988 gründe. Bis 1997 erscheinen neun Bücher, die sich literarisch und wissenschatlich dem Burgenland und seinen Volksgruppen widmen. Die Cover der Publikationen gestalten unter anderem Ute Jicha, Christian Steiner und Andreas Roseneder.
Kad je nora muzika iz juga zauzela naš eterNovi fosili, Magazin i Srebrna krila su bili bendi, čija muzika je dugo dominirala gradišćanskohrvatsku scenu. Početkom osamdesetih ljet se je ali i kod nas mladja publika počela zanimati za neprilagodjenija strujanja tada još "jugoslavske" glazbene produkcije. To se je zrcalilo i u muzičkom izboru novostvorene radijske emisije za mladinu "Nema problema".
Da nam nikad ne bude sfalio šme!Od 1987. ljeta sam na Radiju Gradišće oblikovao hrvatsku emisiju za mladinu, ka se je ončas zvala "Nema problema". Istoimenu jačku su Bruji snimili četira ljeta ranije i širom barom su ju svi poznali. Kad su nas pak ORF-kolegi prosili, da im za image-trailer zjačimo pjesmu, nismo dugo premišljavali.